Privatnost u procepu između korporacija i države: Slučaj Indija v. WhatsApp

Jedna od najvećih globalnih platformi za instant poruke, WhatsApp je na tri meseca odložio primenu novih politika privatnosti usled oštrih kritika korisnika iz celog sveta, posebno iz Indije, najvećeg pojedinačnog tržišta kompanije. Mada je proteste svojih korisnika pokušala da objasni „konfuzijom“ i pogrešnim tumačenjem novih pravila, mediji upozoravaju da kompanija još uvek nije precizirala šta planira da radi sa korisnicima – i njihovim podacima – koji ne prihvate nove uslove.

U internom mejlu iz sedišta kompanije koji je dospeo do javnosti, navodi se da će oni koji ne prihvate uslove do određenog roka, još neko vreme moći da primaju pozive i notifikacije, ali neće moći da čitaju ni da šalju poruke iz aplikacije. To „neko vreme“ odnosi se na rok iz pravila o neaktivnim korisnicima čiji se nalozi brišu posle 120 dana neaktivnosti.

Korisnici iz Indije, najvećeg pojedinačnog tržišta aplikacije za instant poruke, dobili su početkom godine obaveštenje da, ukoliko žele da nastave da koriste WhatsApp, imaju rok do 8. februara da pristanu na nove uslove korišćenja koji se tiču privatnosti.

Sredinom januara 2021, Višem sudu u Nju Delhiju podneta je prijava protiv kompanije zbog toga što najavljenim izmenama politika privatnosti od oko 450 miliona korisnika u Indiji zahteva da prihvate kršenje prava na privatnost i „bez ikakvog javnog nadzora“ omoguće potpuni uvid u njihove onlajn aktivnosti. Posebnu težinu prijavi daje aspekt nacionalne bezbednosti koju će ugroziti činjenica da će se lični podaci građana „deliti, transmitovati i skladištiti u drugim zemljama, po zakonima tih zemalja“.

Takođe, pretpostavlja se da će nova pravila važiti u celom svetu izuzev Evrope, odnosno EU gde je na snazi Opšta uredba o zaštiti podataka (GDPR), što je u sudskoj raspravi sredinom februara istaknuto kao diskriminatorna okolnost. U sredu, 3. marta, povodom izmena politika privatnosti servisa WhatsApp oglasilo se i regulatorno telo za zaštitu ličnih podataka u Južnoj Africi koje je izrazilo zabrinutost uslovljavanjem korišćenja aplikacije pristankom na pravila koja krše privatnost korisnika. Posebno se ističe činjenica da će građani Evropske unije uživati veću zaštitu privatnosti posle 15. maja, iako je južnoafrički zakon o zaštiti podataka pisan po uzoru na GDPR.

Mediji podsećaju da je apdejt politika o privatnosti iz 2016. omogućio aplikaciji da sa Fejsbukom, u čijem je WhatsApp vlasništvu od 2014, deli metapodatke korisnika, kao što su brojevi telefona korisnika i informacije o uređaju, uključujući njegovu geolokaciju. Sada će novi uslovi ovim platformama omogućiti da među sobom dele podatke o plaćanjima i novčanim transakcijama korisnika, u svrhu boljeg mikrotargetovanja reklama.

Organizacija „Ranking Digital Rights“ u najnovijem indeksu korporativne odgovornosti prema digitalnim pravima, stavila je WhatsApp na peto od osam mesta u evaluaciji poštovanja privatnosti korisnika globalnih servisa za poruke i internet telefoniju (VoIP).

Rezultati Ranking Digital Rights indeksa aplikacija za poruke i VoIP usluge u 2020. godini

Negativna pažnja šire indijske javnosti iznela je na površinu i druge zamerke popularnoj aplikaciji, koja pokriva 80% korisnika interneta u Indiji, pa je jedna od glavnih tema sada zarazno širenje islamofobije sa političkih grupa na WhatsApp-u. U prvoj opsežnoj studiji u kojoj je analizirano više od dva miliona poruka razmenjenih u preko 5.000 WhatsApp grupa u Indiji, istraživači su utvrdili da jedna od tri poruke podstiče strah od muslimana, šireći među Hindu većinom osećaj da su ugroženi i izloženi potencijalnom nasilju. Retkost među istraživanjima koja se uglavnom bave direktnim govorom mržnje, ova studija „govora straha“ biće predstavljena u aprilu, na Veb konferenciji 2021.

Kompanija je u Indiji još 2018. počela eksperimente sa ograničavanjem koliko se puta jedna poruka može forvardovati, posle serije ličnovanja početkom te godine, a koji su dovedeni u vezu sa porukama deljenim na WhatsApp grupama. WhatsApp ima preko dve milijarde korisnika u svetu.

Prošlog meseca, Indija je najavila uspostavljanje značajno strožih pravila poslovanja za kompanije u čijem su vlasništvu popularne globalne platforme za razmenu sadržaja, kao i striming usluge i digitalne medije. Kao treća po veličini ekonomija Azije, Indija predstavlja ključno inostrano tržište za većinu gigantskih korporacija. Pravila se pretežno odnose na obavezu uklanjanja spornih sadržaja u roku od 24 sata, otvaranje zvaničnog ogranka u Indiji i imenovanje lokalnih službenika zaduženih za kontrolu prilagođenosti indijskim zakonima i rešavanje žalbi korisnika.

Aktivisti upozoravaju da će nova pravila omogućiti vladi Indije nezabeleženu kontrolu nad sadržajima koje građani razmenjuju na globalnim platformama, uz teško ugrožavanje privatnosti i slobode govora.



Milica Jovanović je samostalna novinarka i urednica.

Čitaj još: