Vesti
Zarobljeni službeni dokumenti – šta je sve informacija od javnog značaja
Pristup informacijama od javnog značaja je ustavom zagarantovano pravo građana Srbije, ali i osnovno sredstvo za rad novinarima i istraživačima, koji na taj način dolaze do dokumenata od značaja za javni interes koji bi inače ostali skriveni od građana. Istražujući kakve implikacije po privatnost Beograđana može imati najava postavljanja 1000 kamera sa tehnikom prepoznavanja lica, SHARE Fondacija je Ministarstvu unutrašnjih poslova podnela dva zahteva za pristup informacijama od javnog značaja, tražeći konkretna dokumenta, memorandume, ugovore i sporazume koje je MUP potpisao sa Ministarstvom javne bezbednosti NR Kine i kompanijom Huawei. Zanimljivo je naglasiti da smo za postojanje ovih dokumenta saznali upravo od MUP-a, koji je objašnjavajući nam da je sva dokumentacija u vezi sa nabavkom opreme za nadzor označena kao “poverljiva’’, precizno naveo sve državne dokumente na osnovu kojih je nabavka sprovedena. Ipak, i pored svega, MUP je tražio da se zahtevi moraju precizirati, odnosno da se mora dati precizniji opis informacije koja se traži, te da je informacija od javnog značaja informacija sadržana u određenom dokumentu, a da se zahtevom ne može tražiti sam dokument. Logično pitanje je kako precizirati informacije ako nemate pristup dokumentu u kome se one nalaze.
Mi smo, poštujući zakonsku proceduru, precizirali zahteve i i to tako što smo zahtevali pristup svim informacijama koje se nalaze u navedenim dokumentima. Ostaje da vidimo kako će MUP postupiti po “preciziranom” zahtevu, ali bez obzira na to, postavlja se pitanje kakve implikacije ovo usko tumačenje pojma informacije od javnog značaja može imati na pravo na pristup informacijama od javnog značaja i pravo javnosti da zna, a time i na rad novinara i istraživača, kao i na ukupnu transparentnost državnih organa.
Zakon o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja u članu 2 definiše informaciju od javnog značaja kao informaciju kojom raspolaže organ javne vlasti, nastalu u radu ili u vezi sa radom organa javne vlasti, sadržanu u određenom dokumentu, a odnosi se na sve ono o čemu javnost ima opravdan interes da zna, bez obzira na nosač informacije. Tumačenje Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti jeste da je pravo na slobodan pristup informacijama od javnog značaja u suštini pravo na pristup službenim dokumentima.
Srbija je već više od 6 meseci bez Poverenika, a prošle godine su predstavljene problematične izmene i dopune Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, kojima bi se iz primene zakona izuzeo veliki broj organa vlasti. Imajući to u vidu, sužavanje kruga informacija koje mogu da se traže kroz odbijanje da se dostave dokumenta bi potpuno obesmislilo ovo pravo koje je od ključnog značaja za demokratski poredak. Ako se ovakva negativna praksa nastavi, novinari, istraživači iz civilnog sektora i akademske zajednice, aktivisti, kao i svi ostali zainteresovani građani bi mogli da traže samo informacije za koje znaju da postoje, što znatno ograničava prostor za njihov slobodan i neometan rad.