Vesti

Promocija knjige “Greška 404”: Izazovi u digitalnoj sferi sve brojniji

Promocija knjige “Greška 404: Digitalna prava u Srbiji 2014-2019” održana je u utorak, u 18 časova, u “Spratu”. Na promociji su govorili Svetlana Lukić, urednica portala Peščanik,  Rodoljub Šabić, bivši Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, Milica Šarić, urednica CINS-a i Andrej Petrovski, direktor SHARE CERT-a.

Uvodnu reč imao je direktor SHARE Fondacije Danilo Krivokapić. On je istakao da je u Srbiji internet slobodan i otvoren na nivou mreže, što je privilegija koju verovatno većina svetskog stanovništva nema. Ipak, postoji težnja da se uspostavi kontrola nad informacija u Srbiji i da to pokazuje 500 slučajeva povreda digitalnih prava koje je zabeležila SHARE Fondacija u ovom periodu. Napomenuo je i da su izazovi u digitalnoj sferi brojni, da druga strana ulaže sve više resursa u nove tehnologije i veštačku inteligenciju kao oruđe za nadzor i kontrolu informacija.

Svetlana Lukić, urednica portala Peščanik istakla je da su napadi na Peščanik počeli 2008. godine, te da su kulminirali 2014. godine, nakon objavljivanja tekstova o doktoratima Nebojše Stefanovića i Siniše Malog. Ona je rekla da su ovi napadi prijavljivani, ali nisu dobijeni adekvatni odgovori od tužilaštva. Takođe, Lukić je naglasila da napadi na internetu brzo prerastu u fizičko nasilje i koliko je lako postati državni neprijatelj. Nije potrebno, kaže ona, da ljudi čuju emisije ili pročitaju tekstove, dovoljno je da neko čuje da je reč o neprijateljima, da bi se postala meta pretnji, pa čak i fizičkih napada, što se urednicama Peščanika mnogo puta dešavalo.

Bivši Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti Rodoljub Šabić dao je primer Srbije kao zemlje u kojoj je uspela da se kompromituje kompletna baza podataka punoletne populacije na sajtu Agencije za privatizaciju, kao i najosetljiviji podaci o građanima preko aplikacije Izabrani doktor. Šabić se osvrnuo i na lošu MUP-ovu procenu uticaja obrade na zaštitu podataka o ličnosti korišćenjem sistema video nadzora, na koju su SHARE Fondacija, Partneri za demokratske promene Srbija i Beogradski centar za bezbednosnu politiku dali dobru Analizu.

Milica Šarić izdvojila je nekoliko primera tehničkih napada koji su se dešavali redakciji “CINS-a”. Ona je istakla da je svaka vrsta forme gde ljudi mogu da ostave nešto na sajtu, kao na primer formular ili anketa, prestavlja rizik napada na sajt. Pored toga, Šarić je napomenula da novinari u CINS-u imaju problema da objasne ljudima koji žele da im dostave poverljive informacije da to ne mogu da urade preko telefona i društvenih mreža, jer se oni prisluškuju i prate.

Završnu reč na panelu imao je direktor SHARE CERT-a Andrej Petrovski, koji je istakao da ako se ovakve povrede digitalnih prava i siutacije koje su doživljavali autori priča u knjizi nastave, samo će naterati sve veći broj mladih i hrabrih ljudi da prestanu da se bave ovakvim temama, a ništa ne ukazuje da će se trenutno stanje poboljšati. 

Povezani sadržaj

Poziv za medije: mentorstvo za digitalnu bezbednost

SHARE Fondacija poziva medije iz Srbije da se prijave za učešće u programu mentorstva za digitalnu bezbednost. Prijava za program otvorena je od 27. marta do 27. aprila 2025. Mediji i novinari u Srbiji česte su mete raznovrsnih tehničkih napada koji onemogućavaju njihov rad – od rušenja sajtova i preuzimanja naloga na društvenim mrežama do […]

Privatnost u procepu između korporacija i države: Slučaj Indija v. WhatsApp

Jedna od najvećih globalnih platformi za instant poruke, WhatsApp je na tri meseca odložio primenu novih politika privatnosti usled oštrih kritika korisnika iz celog sveta, posebno iz Indije, najvećeg pojedinačnog tržišta kompanije. Mada je proteste svojih korisnika pokušala da objasni „konfuzijom“ i pogrešnim tumačenjem novih pravila, mediji upozoravaju da kompanija još uvek nije precizirala šta planira da radi sa korisnicima – […]

Kako se blokiraju sadržaji na društvenim mrežama?

Internet platforme u vlasništvu IT giganata, kao što su Fejsbuk ili Gugl, u sve većoj meri upravljaju sadržajima korisnika na osnovu smernica i standarda, čiji je cilj da spreče nezakonite i neprimerene sadržaje, poput poziva na nasilje ili veličanja terorizma, ili ograniče korišćenje onima koji ne ispunjavaju uslove. Međutim, i dalje ostaje nejasno prema kojim kriterijumima […]