Vesti

Huawei zna sve o kamerama u Beogradu – i nije im teško da to i kažu!

EDIT (30. mart 2019, 9:29h): Nedugo nakon što je objavljen ovaj tekst, studija slučaja o kamerama za video nadzor u Beogradu je uklonjena sa zvaničnog sajta kompanije Huawei. Na sledećem linku možete da pristupite arhiviranoj verziji studije slučaja: https://archive.li/pZ9HO.

Kamere nove generacije za video nadzor u Beogradu već su postavljene, navodi se u studiji slučaja objavljenoj na zvaničnom veb sajtu kompanije Huawei.

Za razliku od Ministarstva unutrašnjih poslova čiji su predstavnici davali nejasne i protivrečne izjave, da bi konačno odbili zahtev SHARE Fondacije za pristup informacijama od javnog značaja, kompanija Huawei na svom sajtu objavila je studiju slučaja sa detaljnim informacijama o postavljanju kamera za video nadzor u Beogradu i saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova Republike Srbije.  

Studija predstavlja iscrpan opis saradnje kompanije Huawei i MUP-a koji u znatnoj meri protivreči informacijama dobijenim od Ministarstva unutrašnjih poslova.

Na početku, Huawei navodi da je zahvaljujući naprednoj tehnologiji video nadzora, za samo tri dana nakon dobijanja slike osumnjičenog od MUP RS, uhapšeno lice koje je pobeglo u Kinu nakon što je 2015. godine izazvalo saobraćajni udes sa smrtnim ishodom, koji je u srpskoj javnosti poznatiji kao “slučaj Kantrimen”. Zahvaljujući ovom ekspresnom hapšenju, Ministarstvo je pristupilo saradnji sa kompanijom Huawei kroz projekat “Sigurno društvo”, sa ciljem uvođenja sistema naprednog video nadzora u Srbiju. Dalje, kompanija navodi da je Ministarstvu unutrašnjih poslova ponudila inteligentne sisteme video nadzora (IVS), sisteme inteligentnog transporta (ITS), unapređenu 4G mrežu (eLTE broadband trunking technology), unifikovane data centre i povezane komandne centre. Dodaje se i da je prvobitno instalirano 9 test kamera na pet lokacija, uključujući sedište Ministarstva unutrašnjih poslova, sportsku arenu, tržni centar i policijsku stanicu. Huawei navodi da su u test fazi kamere uspešno obavile više funkcija, između ostalih preuzimanje video snimaka, njihovo kompresovanje, automatsko prepoznavanje registracionih tablica, analizu ponašanja, prepoznavanje lica, kao i dijagnostiku kvaliteta zvuka. Nakon uspešne test faze, pristupilo se zaključivanju Sporazuma o strateškom partnerstvu 2017. godine.

U prvoj fazi projekta, instalirano je 100 video kamera visoke definicije na više od 60 ključnih lokacija, te su renovirani komandni i data centar u Beogradu, navodi se u studiji kompanije Huawei. Takođe, korišćen je veliki broj naprednih tehnologija i proizvoda, uključujući infracrveno prepoznavanje registarskih tablica, 4K video rešenja, H.265 HD kodiranje, cluster umrežavanje zasnovano na klaudu i SafeVideo, kako bi se osigurala sigurnost podataka i virtuelni sistemi kontrolnih tačaka.

Treba istaći i da Huawei navodi da se video materijali i dobijeni podaci čuvaju na naprednom uređaju kompanije za skladištenje podataka pod nazivom “OceanStore”, koji pruža veliki broj mogućnosti kao što su različite analize, analize podataka, analize velikih setova podataka (Big data) dok je period zadržavanja dobijenih podataka ograničen do jedne godine.

Na kraju, navodi se da je realizacija prve faze, implementirane više od pet meseci pre objavljivanja studije slučaja, zaslužna za rešavanje većeg broja kriminalnih dela, kao i da je zahvaljujući Huawei inteligentnoj tehnologiji policija sada u mogućnosti da pronađe osumnjičene na osnovu zadržanih video snimaka. Prema navodima kompanije Huawei, Ministarstvo unutrašnjih poslova će razviti sveobuhvatno rešenje “Sigurnog grada” koje će u početku pokrivati grad Beograd, dok je krajnji cilj da se ovakvo rešenje implementira na teritoriji cele Srbije.

Konačno, najvažnije pitanje za građane Srbije predstavljaju moguće posledice po privatnost, kao i pouzdanost ovih tehnologija. Bitno je naglasiti da pametne tehnologije koje koriste kamere za video nadzor, kao što su prepoznavanje lica i analiza ponašanja, predstavljaju vrlo intruzivne metode po privatnost građana dok sa druge strane nisu u potpunosti pouzdane. Tehnologija koja može dovesti do ozbiljnih zloupotreba podataka o ličnosti, primenjuje se na čuvanje podataka dobijenih video nadzorom. Za čuvanje podataka u periodu od godinu dana, na uređaju pod nazivom OceanStore, od presudnog je značaja transparentno ustanoviti ko podacima tačno može pistupiti u kojim slučajevima i slično, jer u suprotnom ogromne količine podataka o ličnosti građana Srbije mogu biti meta različitih zloupotreba.

Kao što je javnosti od ranije poznato, ministar unutrašnjih poslova je najavio postepeno postavljanje 1000 kamera na 800 lokacija u naredne dve godine, a direktor policije je objasnio da su buduće lokacije stacionarnih kamera već poznate, te da je pre odabira lokacija “izrađeno značajno ispitivanje i analiza događanja, pre svega krivičnih dela na teritoriji grada Beograda”. Međutim, u odgovoru na zahtev za pristup informacijama od javnog značaja MUP je naveo da “značajno ispitivanje i analiza” zapravo ne postoje. Ipak, detaljnim čitanjem studije slučaja kompanije Huawei može se doći do informacija koje nam mogu dati širu sliku o tome šta se zaista dešava sa procesom postavljanja kamera u Beogradu.  

Vrlo je zabrinjavajuće da sa više različitih strana možemo čuti potpuno različite informacije o pitanjima koja se tiču ustavnih prava i sloboda građana Srbije. Smatramo da relevantni akteri moraju što pre izaći pred građane sa tačnim i potpunim informacijama, te pružiti javnosti objašnjenje na koje će sve načine privatna kompanija moći da pristupa njihovim podacima, pod kojim uslovima i prvenstveno iz kog razloga građanima nisu u početnoj fazi projekta učinjene dostupnim kompletne informacije o svim relevantnim pitanjima o saradnji sa kompanijom Huawei.

Povezani sadržaj

Otvoreno pismo: Srbija mora da procesuira nezakonito hakovanje novinara i aktivista

Danas, 19. decembra, krovna evropska organizacija za digitalna prava (EDRi) i 50 organizacija civilnog društva pozivaju institucije Evropske unije da preduzmu mere kako bi zaustavile nelegalnu upotrebu špijunskog softvera od strane nadležnih organa u Srbiji koji targetiraju novinare, aktiviste i članove civilnog društva.  Organizacija Amnesty International je 16. decembra objavila izveštaj koji otkriva široko rasprostranjene zloupotrebe od strane srpske […]

Strah od tehnologije

Početak pandemije je mnoge od nas saterao u ćošak panike, dok je druge njen dalji tok direktno naveo na zavereničko razmišljanje. Kada nastupi osećaj nemoći, gubljenje kontrole nad stvarima koje ne razumemo, mi težimo psihološki da se utešimo usmeravajući svoj strah i negativne emocije ka institucijama i pojedincima za koje mislimo da imaju neke veze […]

Live blog: Ušli smo u bazu ukradenih podataka sa Fejsbuka

Podaci više od 500 miliona korisnika Fejsbuka širom sveta, uključujući imena, mejl adrese i brojeve telefona, procureli su na internet. Među njima je skoro 100.000 brojeva telefona korisnika iz Srbije. SHARE Fondacija će pratiti razvoj događaja u vezi sa ovim incidentom i ažurirati analizu. Update – 7. april 2021, 18:13 U međuvremenu je postalo jasno […]