Kako se blokiraju sadržaji na društvenim mrežama?

Internet platforme u vlasništvu IT giganata, kao što su Fejsbuk ili Gugl, u sve većoj meri upravljaju sadržajima korisnika na osnovu smernica i standarda, čiji je cilj da spreče nezakonite i neprimerene sadržaje, poput poziva na nasilje ili veličanja terorizma, ili ograniče korišćenje onima koji ne ispunjavaju uslove. Međutim, i dalje ostaje nejasno prema kojim kriterijumima se sa društvenih mreža sadržaji uklanjaju u konkretnim slučajevima, obzirom na to da su ovakve odluke često jednostrane i da korisnici iz malih tržišta kao što je Srbija ne uspevaju da vrate sadržaj uprkos žalbama.

Jedan takav slučaj dogodio se nedavno, kada su na Jutjubu blokirana dva videa u vezi sa istraživačkom pričom o poslovima ljudi bliskih vladajućoj koaliciji koju su objavili novinari BIRN Srbija. Naime, oba videa su blokirana nakon što je na njih podneta prijava povodom ugrožavanja privatnosti jer su sadržali “privatne informacije”. Kako BIRN nije dobio mogućnost da se žali na odluku, videi su ostali blokirani. Drugi slučaj se odnosi na dnevni list Danas, čiji je Tviter nalog suspendovan posle unošenja datuma osnivanja lista u biografski deo na profilu, jer u vreme kada su kreirali profil “nisu imali 13 godina”, što je starosna granica za korišćenje Tvitera.

Obzirom na to da Jutjub objašnjava da se prilikom podnošenja prijave na video zbog kršenja privatnosti procenjuju “javni interes, značaj za izveštavanje (“newsworthiness”) i pristanak osobe” kao faktori u donošenju odluke, neophodno je da postoje precizniji i transparentniji kriterijumi na osnovu koji se vrši procena prijave. Takođe, smernice Tvitera ukazuju da se na osnovu datuma koji korisnici navedu kao rođendan procenjuje da li ispunjavaju starosni uslov za korišćenje te društvene mreže, što može da stvori problem ako se posmatra isključivo u kontekstu kada pojedinci kreiraju naloge. Ovakve i slične situacije u kojima se medijski sadržaji od javnog interesa uklanjaju mogu uzeti maha i onemogućiti novinare da posredstvom onlajn platformi izveštavaju građane o pitanjima od javnog značaja.

Opšta Uredba o zaštiti podataka o ličnosti EU (GDPR) i novi domaći Zakon o zaštiti podataka o ličnosti koji je pisan po uzoru na nju predviđaju tzv. novinarski izuzetak, odnosno oslobođenje novinara obaveze da poštuju stroga pravila kada podatke obrađuju u svrhe novinarskog istraživanja. Upravo iz tog razloga postoji potreba da se sloboda izražavanja i informisanja sa jedne i pravo na privatnost sa druge strane “izvagaju” na adekvatan način, što će biti znatno teže ukoliko onlajn platforme primenjuju široko postavljenje, nejasne i netransparentne kriterijume za uklanjanje sadržaja radi zaštite privatnosti, bez procene društvenog konteksta.